Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja se nalazi 200 kilometara južno od Beograda u centralnoj Srbiji i pripada Raškom okrugu. Povezana je drumskim i železničkim sabraćajem sa svim većim gradovima i centrima. Opština Vrnjačka Banja ima 13 seoska naselja u kojima ukupno sa Vrnjackom Banjom ima oko 25000 (dvadeset i pet hiljada) stanovnika. Sama banja ima oko 10.000 stanovnika. Pogledajte opširniji članak na sajtu o Vrnjačkoj Banji.
Poznata po mineralnoj vodi “Vrnjci” u narodu se često pominje ime Vrnjci umesto Vrnjacka Banja. Veliki izbor Hotela, Vila, Apartmana, privatnog smeštaja i pansionskog smeštaja ovu banju svrstavaju u najposećeniju turističku destinaciju u Srbiji. Poznata po svojim lekovitim vodama i stručnjacima za lečenje šećerne bolesti i organa za varenje, Vrnjačka Banja je centar sa najsavremenijom medicinskom službom za prevenciju, lečenje, dijagnostiku i rehabilitaciju organa za varenje i šećerne bolesti.

Apartmanski Smeštaj u Vrnjačkoj Banji

Vrnjačka Banja u svojoj ponudi smeštaja ima najlepše vile sa apartmanskim smeštajem koje će zadovoljiti raznovrsne potrebe gostiju i njihove standarde.

APARTMANIAPARTMANI

Vrnjačka Banja je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Srbiji. Ona stoga s potpunim razlogom nosi laskavi epitet „ Kraljica turizma“. Vrnjačka Banja nalazi se u Raškom okrugu. Od Trstenika je udaljena svega 7 km, a od Kraljeva 25 km. Od prestonice je udaljena oko 200 km. Smeštena je između planine Goč i Zapadne Morave. Okružena je četinarskim i bukovim šumama, vinogradima, šljivicima i malinjacima. Na području Vrnjačke Banje preovladava umereno – kontinentalna klima, sa prosečnom temperaturom od 10, 3 stepena celzijusa.

Vrnjačka Banja je jedno od najpoznatijih i najboljih lečilišta u Srbiji. U njo se nalazi ček sedam izvora mineralne vode. To su Snežnik, Slatina, Topla voda, Borjak, Beli Izvor i Vrnjačko vrelo. O lekovitim dejstvima vode u Vrnjačkoj Banji znali su još Rimljani. Lekovita voda sa Tople vode spada u red alkalnih ugljenokiselih homeotermi sa temperaturom od oko 36, 5 stepeni celzijusa. Izvor Snežnik poseduje vodu koja spada u red alkalnih – zemnoalkalnih ugljenokiselih akrotopega sa temperaturom od oko 17 stepeni celzijusa. Voda sa Slatine spada u red alkalnih – zemnoalkalnih akrotopega, a njena temperatura kreće se oko 14 stepeni celzijusa. Na izvoru Jezero izvire voda koja pripada grupi alkalno – zemnoalkalnih ugljenokiselih hipotermi sa temperaturom od oko 27 stepeni celzijusa. Vode sa četiri navedena izvora koriste se u balneološkoj terapiji, a vode se dva izvora se flaširaju. Najpoznatija flaširana voda iz Vrnjačke Banje je voda Vrnjci. U Vrnjačkoj Banji leče se : šećerna bolest, stanje posle preležane žutice, bolesti žučne kese I žučnih puteva, oboljenja pankreasa, čir želuca I dvanaestopalačnog creva, neinfektivna oboljenja tankog I debelog creva, oboljenja organa za varenje, stanje posle hiruškog odstranjivanja žučne kese, stanja posle resekcije jednjaka, želuca I creva, hronična oboljenja I sterilitet, infekcije bubrežne karlice, mokraćne bešike I mokraćnih puteva, kamenčići u mokraćnim putevima.

Osim toga što predstavlja jedno od najboljih lečilišta u Srbiji, Vrnjačka Banja, sa svojom okolinom, nudi niz sjajnih mogućnosti za uživanje i odmor. Banja je ispunjena raznovrsnim atrakcijama i znamenitostima koje je čine idealnom destinacijom. U okolini banje nalaze se neki od najznačajnijih spomenika istorije i kulture, kao što su manastiri Studenica, Žiča, Gradac, Đurđevi Stupovi, Sopoćani… Nedaleko su i srednjevekovni gradovi Maglič, Ras, Brvenik i Koznik. Za ljubitelje prirode nezaobilazne su planine Goč i Kopaonik. U Vrnjačkoj Banji nalazi se mnoštvo parkova, šetačkih staza… Zaljubljeni parovi mogu da boravak u banji iskoriste za vezivanje svoje ljubavi na Mostu ljubavi. Jedan od simbola banje je Rimski izvor. Takođe, ovde se održavaju mnogobrojne manifestacije i festivali, kao što su Letnji filmski maraton, Festival filmskog scenarija, Karneval, Poetski susret… Sve ovo i još mnogo toga Vrnjačku Banju čini sjajnom i savršenom.

Vrnjačka Banja nudi odlične uslove za nezaboravan provod. Mi vam nudimo idealne uslove za konforan boravak u banji. Mikić apartmani započeli su sa radom davne 2001 . godine. Jedni smo od prvih koji u svoju ponudu stavili apartmanski smeštaj. Od nastanka do danas trudimo se da postavimo najviše standarde koji će obezbediti kvalitetan smeštaj i konforan boravak naših gostiju. Kvalitet koji nudimo, kao i pritupačne cene kojima težimo, izdvajaju nas od ostalih u Vrnačkoj Banji. Naši apartmani nalaze se u samom centru Vrnjačke Banje, na svega nekoliko minuta šetnje od pijace, prodavnica, picerija, kafića, šetališta, i drugih značajnih lokacija. U našoj ponudi nalazi se 9 dvokrevetnih i trokrevetnih apartmana, sa kuhinjom i sopstvenim kupatilom. Svi naši apartmani su potpuno opremljeni i nude odlične uslove za odmor. Našim gostima izlazimo u susret u svim zahtevima koje imaju. Naše poslovanje, koje traje gotovo deceniju i po, stavilo nas je na mapu najposećenijih privatnih apartmana u Vrnjačkoj Banji. Poverenje koje smo stekli kod naših gostiju, stvorilo je neraskidivu vezu zbog koje se oni redovno kod nas vraćaju. Do danas smo ugostili veliki broj gostiju iz zemlje i inostranstva. Bli smo domaćini sportistima i glumcima. Naši apartmani, iako smešteni u centru grada, predstavljaju oazu mira u kojoj možete da uživate u čarima Vrnjačke Banje. Naša preporuka su mnogobrojni gosti, koji se kod nas redovno vraćaju.

Mnogobrojni Izvori lekovite vode | Vrnjačka Banja “Vrnjci”

 

Topla Voda je najpoznatiji i najstariji izvor lekovite mineralne vode u Vrnjačkoj Banji, koji je po slučajnim nalazima, bila poznata još u praistoriji, a zatim korišćena i u rimskom dobu od I do IV veka naše ere. Po logendi i turci su koristili ove lekovite vode, a njihovim odlaskom iz ovih krajeva lekoviti izvori su zatrpani i oskrnavljeni, jer im je turski zulum i kulum dojadio. Otkriće lekovite vode u novije vreme vezuje se za izlečenje bolesnog konja čuvenog vrnjačkog paroha Hadži Jeftimija Popovića. Prvu hemijsku analizu vode uradio je baron Herder 1835. godine, a osnivanjem „Osnovatelnog fundatorskog društva kiselo vruće vode u Vrnjcima“ počinju nove i kaptaže sa ovog izvora. Godine 1883. podiže se Kursalon, a 1892. prvo zidano kupatilo, a posle kaptaža 1924. paviljon sa centralnim izvorom i Termomineralno kupatilo. Za dobijanje nove količine vode od 1932-37. godine pristupljeno je dubinskim bušenjima. Nova biveta podignuta je 1975. godine. Ova lekovita voda spada u grupu alkalnih ugljenokiselih homeotermi i temperatura joj je oko 36,5°C.
I pored toga što se za izvore „Snežnika“ znalo još krajem 19. veka, izvori nisu korišćeni sve do 1916. godine, kada je na znatiželju i zainteresovanost austrougarskih oficira izvori Snežnika očišćeni, a na izvor je postavljena i lula. Posle Prvog svetskog rata i ova voda sa Snežnika je počela da se upotrebljava za prevenciju i lečenje. Učiteljica Darinka Čavdarović Telebaković, zahvalna za izlečenje 1920. godine je uredila izvor i sagradila česmu. Velike potrebe za ovom lekovitom vodom naterale su da se uskoro izvrši i rekaptaža vode. Nad izvorima Snežnik su postavljene bivete sa drvenim nadstrešnicama. Pošto su česme bile ispod nivoa terena pa se u izvor moralo silaziti ili su vodu donosile za to zadužene devojke. Godine 1978/80. je za potrebe nove bivete izvršena rekaptaža, a stari paviljoni zamenjeni bivetom. Voda sa Snežnika spada u grupu alkalnih-zemnoalkalnih ugljenokiselih akrotopega. Temperatura joj je oko 17°C.
Za lekovitu vodu „Slatina“ se zna još od kraja 19. veka ali je kaptaža izvedena tek 1923. godine kada je na izvorištu postavljena lula. 1937. godine izvršena je rekaptaža na izvoru Slatina i izgrađen je paviljon nad česmom koji je vodu dobijao sa izvora zvanog „Lula“, dok se drugi izvor zvani „Zid “ nalazio u zidu paviljona. Od davne 1937. do 1978. godine nije bilo istražnih radova na nalazištu lekovitih voda „Slatina“. Te godine su postavljene istražne bušotine, a novootkrivene vode su 1884. godine cevovodima dovedene do starog bunara gde se mešaju i ističu na tri česme u novopodignutoj biveti. Voda spada u grupu alkalnih-zemnoalkalnih akrotopega. Temperatura joj je 14°C.
Na levoj strani Vrnjačke reke, u predelu između izvora „Snežnika“ i izvora „Slatine“, pored malog jezerceta, 1978. godine otkrivena je termomineralna voda „Jezero“. Na ovom izvorištu je postavljena česma, a nastavku radova pristupilo se 1985. kada je na desetak metara od prve, napravljena i nova bušotina. Mineralna voda se jedno vreme koristila na česmi u drvenom zastakljenom paviljonu, a zatim je 1989. godine, na samom bazenu, pored jezera, podignuta nova veoma moderna biveta. Ova lekovita voda spada u grupu alkalnih-zemnoalkalnih ugljenokiselih hipotermi. Temperatura joj je oko 27°C.
smestaj u vrnjackoj banji - vila lenka
korisne informacije o vrnjackoj banji - blog